Većinu svog vremena provodimo u sjedećem položaju, a tijekom dana zbog određenog stresa ostajemo kratkog daha. Naše tijelo se bori za svaki atom kisika, ponekad se ulovimo da dišemo kratko i plitko samo gornjim dijelom pluća, dok nam je držanje najčešće pognuto.
Zašto?
Zato što nam je to lako. Prepustiti se svakodnevnom stresu, navikama i gravitaciji kad smo umorni od obaveza.
Sada zastanite na tren i pokušajte se izravnati, zabaciti ramena prema natrag i usmjeriti pogled prema nebu. Polako, duboko i potpuno udahnite. Primijetite kako dah teče lakše. Svjesnost o toj razlici važan je prvi korak do postizanja svjesnog disanja.
Kako dišemo?
Udisaj započinje gibanjem dijafragme koja se izvija prema dolje, stvarajući vakuum u šupljini gornjeg dijela prsnog koša što uzrokuje uvlačenje zraka.
Ponekad je fascija oko prsnog koša slijepljena i u vrijeme trudnoće kako nam trbuh raste, rebra s prednje strane prsnog koša nam se pomjeraju prema gore a dijafragma nam je najčešće više pritisnuta na stražnji dio unutrašnjeg dijela prsnog koša. Nema neometanog klizanja između tkiva i to nam ne dozvoljava potpuni udah, čak prilikom udaha možemo osjećati bol ili tjeskobu.
Udisanjem kroz nos zrak se čisti,vlaži i zagrijava ili hladi na unutrašnju temperaturu tijela. Ulazi dublje u pluća sve do zračnih mjehurića povezane s najmanjim kapilarama krvotoka. Udahnuti kisik zamjenjuje se za ugljični dioksid i druge otpadne tvari koje nastaju u tijelu.
Svježi kisik dospijeva do svake pojedine stanice u našem tijelu ( 100 bilijuna stanica ) gdje se koristi za stvaranje energije koja je potrebna za normalno funkcioniranje našeg tijela.
Zanimljivo je da se 70 posto otpadnih tvari iz tijela uklanja disanjem, a 30 posto uklanja se znojenjem, urinarnim i probavnim sustavom.
Kada nam je organizam zasićen ugljičnim dioksidom počinjemo produbljivati i ubrzavati disanje, a kada se organizam zasiti kisikom mišići se postepeno opuštaju. Za slanje signala dijafragmi koliko će se ona pokretati zadužen je lutajući živac.
Vrijeme posvećeno samo disanju čak 10 minuta dnevno izravno utječe na rad našeg srca, emocije, imunološki sustav, krvni tlak, senzaciju boli, probavni sustav i sveukupnu kemiju našeg tijela.
Određenom tehnikom disanja stvaramo naviku svjesnog disanja i vraćamo svoj organizam u ravnotežu.
Prihvati zdravije življenje i nauči pravilno disati!
Kada je najbolje krenuti? Najbolje je bilo kada nikada nije kasno. U praksi nam se pokazalo da klijentice počinju primjenjivati tehnike svjesnog disanja tek kada su u nesnošljivoj boli, emocionalno zahtjevnim stanjima ili tek u trudnoći.
Moja preporuka tebi je: nakon buđenja ne leti odmah iz postelje. Uzmi si vremena za svoje buđenje. Prvo dobro se istegni u svim smjerovima onako kako tebi najbolje odgovara.
Smjesti se udobno, izravnaj leđa te položi dlanove na struk.
Duboko i polako udahni samo u trbuh dozvoli da se trbuh potpuno proširi. Dlanovima ćeš osjetiti kako se trbuh nadima a potom steže pri izdisaju. Ponovi barem pet puta.
Za početak svjesnog disanja sjeti se tijekom dana:
– STATI
– OBRATITI PAŽNJU NA VLASTITO DISANJE ( pitaj se, kako sam?)
– 2-3 PUTA POLAGANO I DUBOKO UDAHNI
Ništa nije toliko važno. Jednostavno odmori.
Za savjetovanje i tretmane pošalji mi upit ako želiš poboljšati svoje zdravlje ili zacijeliti tijelo.
Na stranici možeš preuziti besplatnu e – knjigu “prve vježbe nakon poroda” koju mogu koristiti sve žene bez obzira na njihovo životno razdoblje.
Pošalji nam upit na info@sanapodrskazeni.hr
Tvoja Maja
